Istra · 45°06′N 14°01′E
O Barbanu
Mjesto našeg sjedišta — i dio naše priče
Barbancommerce nije samo skladište na karti. Poslujemo iz utvrđenog istarskog mjesta s brončanodobnim korijenima, mletačkom palačom Loredan i poznatom Trkom na prstenac. Evo nekoliko činjenica i fotografija iz javne baštine (Wikimedia Commons, CC BY-SA).
Hero photo: Nobility of Europe · CC BY-SA 4.0
Mjesto
Barban u srcu Istre
Malo povijesno mjesto na visoravni između Labina i Pule, s pogledom na dolinu i most preko Raše. Ovdje, u utvrđenom brdskom naselju, Barbancommerce od 1990. gradi svoj posao — a mjesto i danas živi od poljoprivrede, malih obrta i turizma: vina, smokava i Trke na prstenac.
- Nadmorska visina
- ~229 m
- Stanovnika općine
- ~2.500
- Naselja
- 23
- Stanovnika u mjestu
- ~220
Wikimedia Commons
Barban u slikama
Fotografije su slobodno dostupne pod Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 — s navedenim autorstvom.
Ulaz u povijesno jezgro — Velika vrata i kameni trg.
Photo: Wistula · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons
Crkva sv. Antuna (15. st.) s freskama — ispred Velikih vrata.
Photo: Wistula · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons
Župna crkva sv. Nikole — barokni oltari i mletačko slikarstvo.
Photo: Wistula · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons
Palača obitelji Loredan — mletački feudalni gospodari od 1535.
Photo: San Marco Venice · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons
Ostatci utvrde — Barban je stoljećima bio utvrđeno brdsko naselje.
Photo: Wistula · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons
Od gradišta do danas
Vremenska crta Barbana
Od brončanodobnog gradišta do mletačkih gospodara, crkvenog trga i obnovljene viteške igre.
ok. 2000–1400. pr. Kr.
Brončanodobno gradište
Na uzvisini stoje ostaci gradišta stari 3.400–4.000 godina — prvi trag naseljenosti na mjestu današnjeg Barbana.
740.
Prvi spomen imena
Ime Barban prvi se put pojavljuje u pisanim izvorima.
Srednji vijek
Utvrda gospodara Pazina
Barban je feudalna utvrda gospodara Pazina — brdsko naselje opasano zidinama, čiji se ostaci još vide.
15. st.
Crkvica sv. Antuna Opata
Ispred kasnijih Velikih vrata diže se crkvica s freskama — predvorje povijesnog jezgra.
1535.
Mletačka obitelj Loredan
Loredani kupuju Barban i drže ga do ukidanja feudalnih prava 1869. Dio utvrde pretvara se u palaču i zvonik.
1696.
Prva Trka na prstenac
Na slobodnom sajmu o Duhovima, 10. lipnja, feudalni gospodar Franjo (Francesco) Loredan organizira viteško gađanje prstenca.
1718.
Velika vrata i trg sv. Nikole
Kroz Velika vrata stiže se na kameni trg sa župnom crkvom sv. Nikole — barokni oltari i mletačko slikarstvo.
1771.–1852.
Petar Stanković
Kanonik Petar Stanković (Pietro Stancovich), najpoznatiji Barbanac, piše Biografije znamenitih Istrana.
1976.
Obnova Trke
Nakon 280 godina zaborava, 14. kolovoza na Istrijadi ponovno se trči prema Gradišću. Istraživanja dr. Danila Klena i prijepisi Josipa Batela vrate igru u život.
1990.
Osnivanje Barbancommerce
Aldo Verbanac osniva Barbancommerce d.o.o. u samom mjestu — uvoz i veleprodaja poljoprivrednih i DDD proizvoda, kasnije partner ZAPI. Sjedište i skladište i danas su u Barbanu.
2016.
Nematerijalna baština
Trka na prstenac upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.
Živa baština
Trka na prstenac
Viteška konjička igra starija od Sinjske alke: prvi put zapisana 10. lipnja 1696., obnovljena 1976. i od 2016. zaštićena nematerijalna baština. U kasnom kolovozu Barban ponovno živi u znaku konja, koplja i prstenca.
Franjo Loredan, tadašnji mletački gospodar, priredio je nadmetanje uz slobodni sajam o Duhovima da privuče puk i plemstvo. Sudjelovati je mogao samo konjanik opremljen kao ratnik ili vitez — s konjem, mačem, čizmama, ostrugama i šeširom širokog oboda. Trag se gubi nakon utrke 4. lipnja 1703. Igru su stoljećima kasnije vratili prijepisi načelnika Josipa Batela, istraživanja riječkog povjesničara Danila Klena i barbanski aktivisti: prva obnovljena trka održana je 14. kolovoza 1976., a prvi slavodobitnik bio je Vazmoslav Vale.
Danas se trči na Gradišću. Svečanosti počinju podizanjem zastave u petak; subotom je Trka za viticu, a vrhunac je nedjeljom u 17 sati. U povorci i na stazi jahač mora imati kopljonošu. Sudjeluje 16 konjanika rođenih u Istri (uključujući slovenski i talijanski dio), od kojih najmanje osam s područja Općine Barban, u narodnoj nošnji svoga kraja. Uz trku idu parade, folklor, vino i smokve.
- Staza
- 150 m · do 12 s · do 55 km/h
- Prstenac i koplje
- Ø 12 cm na 2,80 m · koplje 3 m
- Bodovanje
- Srid 3 · iznad 2 · ispod 1 · strana ½
- Kada
- Kasni kolovoz, vrhunac u nedjelju
TZ Barban
Slastice i zanat
Svadbeni kolač što se nosio na ruci, i naušnica iz 11. stoljeća koja i danas živi kao suvenir.
Barbanski kolač
Okrugli svadbeni kolač sa škujom u sredini — predvodnici svatova nosili su ga na ruci. Mladenci ga lome: tko izvuče deblji kraj, postaje glava kuće. Pekao se i za likuf, kad kuća dođe pod krov. Tijesto od jaja, kvasca, maslinova ulja, limuna, naranče i ruma; reže se na trokute. Ljeti ga TZ Barban predstavlja na placi.
Otvori na stranicama TZ Barban ↗
Barbanski rančin
Replika naušnice iz 11. stoljeća, nađene na Gradini kod Barbana — dio nošnje starohrvatskog stanovništva Barbanštine. Izvornici se čuvaju u Arheološkom muzeju Istre u Puli; oblik je upisan u Registar kulturnih dobara RH. Danas je autohtoni suvenir, uz bok poznatijim nakitima poput šibenskih botuna.
Otvori na stranicama TZ Barban ↗